• Podijeli na Twitter
• Podijeli na Facebook

Hrvatsko narodno kazalište nalazi se na današnjem Trgu Republike Hrvatske. Kao svojevrsno središte kulture taj trg je zadnji u nizu od osam zelenih trgova koji čine okosnicu planiranja grada u 19. stoljeću. Arhitektura historicističkog stila koji interpretira bogate oblike baroka 17. stoljeća smatrala se prikladnom za kazališta.

Poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Herman Helmer, koji su projektirali još četrdesetak europskih kazališnih zgrada, autori su zagrebačkog doma opere, baleta i drame. Kazalište je svečano otvoreno 1895. godine. Od tada ta institucija bogatim repertoarom od svjetskih klasika do nacionalne tradicije i suvremenog stvaralaštva obogaćuje kulturni život Zagreba.

Fontana s nazivom Zdenac života djelo je kipara Ivana Meštrovića nastalo početkom 20. stoljeća kada je i postavljeno ispred Hrvatskoga narodnog kazališta. Po mnogima to je jedna od najljepših fontana uopće zbog kreativnosti rješenja, jednostavnosti i impresionističkog tretiranja plohe. Fontana je Meštrovićevo remek-djelo zaigrane ranije faze stvaralaštva. Simboličku poruku isprepletenih ljudskih aktova koji posežu za vodom života, od staraca i ljubavnika do djece svaki prolaznik tumači na svoj način. Nitko ne ostaje ravnodušan pred univerzalnom humanističkom temom.

Na sjevernoj strani trga nalazi se zgrada Rektorata Zagrebačkog sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi, s godinom osnutka 1669. Danas ga čine 29 fakulteta, tri akademije i jedan sveučilišni centar. Zgrada Rektorata sagrađena u 19. stoljeću prvobitno je služila kao bolnica, a neko vrijeme je čak bila i tvornica duhana. Ispred ulaza nalazi se skulptura Povijest Hrvata, hrvatski nacionalni simbol postavljen na to mjesto 1971. godine. Predložak za to djelo kiparu Ivanu Meštroviću bio je portret njegove majke.

Na zapadnoj strani trga nalazi se Muzej za umjetnost i obrt osnovan 1880. godine. Bila je to jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Osnovni joj je zadatak u početku bio očuvanje tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta i kultiviranje estetike novog građanskog sloja. Stoga je uz muzej osnovana Obrtna škola, današnja Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Stalni postav muzeja prostire se na tri kata i prikazuje razvoj umjetničke i obrtničke proizvodnje od gotike do art décoa. Izložene su zbirke satova, metala, stakla, keramike i tekstila. Muzej također organizira vrlo posjećene povremene tematske izložbe te izložbe starih majstora i suvremenih stvaratelja.

Sveti Juraj ubija zmaja poznata je srednjovjekovna tema o borbi dobra i zla te pobjedi kršćanstva nad bezbožnim barbarima. Skulptura je djelo austrijskog kipara Antona Fernkorna. Prvobitno je izrađena za palaču u Beču 1853. godine. Cinčani odljev je kupljen i dovezen u Zagreb gdje se seli po različitim lokacijama. Konačno 1908. godine odljev u bronci postavlja se na današnje mjesto na kojem već jedno stoljeće vrli vitez ubija zmaja.

Na Rooseveltovu trgu u neorenesansnoj palači s kraja 19. stoljeća nalazi se raznovrsna zbirka Muzeja Mimara. Muzej je nastao donacijom sakupljača umjetnina Ante Topića Mimare i otvorena je za javnost 1987. godine kada je Zagreb bio domaćin Univerzijade, međunarodnih studentskih igara. Stalni postav muzeja oblikovan je kao kronološko nizanje povijesnostilskih razdoblja. Od razdoblja starog Egipta i Grčke do slika i crteža velikih majstora kao što su Rafael, Velasquez, Rubens, Rembrant i Goya. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta.