Autor: Demjan Rožman; Izvor: Arhiva Turističke zajednice grada Karlovca
Grad Karlovac, smješten na četiri rijeke, osnovao je potkraj 16. stoljeća nadvojvoda Karlo Štajerski kao utvrdu koja će braniti središnju Europu od najezde osmanske vojske.
Premda su obrambene zidine odavno srušene, u gradskom parku još se prepoznaju obrisi zvijezde, oblika u kojem je utvrda izvorno građena. Kraćom šetnjom iz gradskog središta stiže se do zelenih obala rijeke Korane, gdje se može naći savršeno mjestašce za sunčanje ili možda hranjenje labudova koji ondje borave.
Izvor: Arhiva Turističke zajednice Zagrebačke županije
U mnogim selima zapadno od Zagreba još ima trošnih, drvenih seoskih kuća, a među najljepšima su kuće očuvane u selu Donja Kupčina, jugoistočno od Karlovca. U nevelikom Zavičajnom muzeju brižno se čuva skup gospodarskih zgrada iz 19. stoljeća raspoređen oko malog proplanka. Kolekcija rukom tkanog platna i vezenih nošnja obogaćuje muzejsku zbirku.
Sjeverozapadno od Karlovca gradić je Ozalj, a visoko na klisuri iznad grada i zavojite rijeke Kupe izdiže se dostojanstven dvorac, vezan uz povijest dviju najvećih hrvatskih plemićkih obitelji, Zrinskih i Frankopana. U dvorcu je smješten muzej čiji postav na vrlo dojmljiv način kazuje pripovijest o životu toga dvora u vrijeme kad je Ozalj bio na vrhuncu moći, u 17. stoljeću.
Dvorcu je pomalo nalik i Munjara, hidroelektrana koju su 1908. Austrijanci sagradili na Kupi u razigranom neogotičkom stilu. Strojevi načinjeni u Austriji i pušteni u pogon 1926. godine očuvani su i još uvijek spremni za rad.
Putujući cestom iz Zagreba prema Plitvičkim jezerima, predahnite u Slunju, gradiću koji se ugnijezdio na strmini visoko iznad rijeke Korane. Niže, uz samu rijeku, malo je mjesto Rastoke u kojem brzi rukavci rijeke Slunjčice pokreću cijeli niz vodenica.
Posjetitelj se tu može prošetati kroz fascinantan labirint kanala i drvenih mostića, a restorani smješteni na samoj obali nude užitak u svježe ulovljenoj pastrvi.
Autor: Ante Bionda
Najveće područje zaštićene prirode u Hrvatskoj i jedno od njezinih najomiljenijih turističkih odredišta, Nacionalni park Plitvice, posjetitelju nudi šetnju kroz krajobraz jedinstvene i nezaboravne ljepote. Srce Nacionalnog parka tirkizna su niska jezera i iznad svakog stepenasto razveden niz slapova. Te vodene kaskade nastale su kroz tisuće i tisuće godina prolaskom vode koja traži put kroz krški teren odnoseći čestice sedre koja se potom taloži nizvodno stvarajući polako niz prirodnih sedrenih barijera.
Taj proces taloženja traje i dalje, što pokazuju srebrnaste naslage sedre na kamenčićima i stapkama bilja koje raste u vodama Plitvičkih jezera. Moćan huk slapova i brzaca stvara neobičan kontrast savršenom miru velikih plitvičkih jezera, čiju tišinu narušava samo veselo kreketanje žabljeg orkestra.
Iznad jezera izdižu se jelove i bukove šume, idealno stanište za srnu, vuka, risa i mrkog medvjeda. Park je izvrsno organiziran i lako se snalaziti među jasno označenim stazama, koje vode uz jezera i drvenim mostićima pod kojima prolaze neki od brojnih brzaca. Ulaznica za posjet parku služi ujedno kao karta za besplatnu vožnju brodovima koji plove s kraja na kraj najvećega plitvičkog jezera i za prijevoz električnim vlakom koji vozi duž istočne strane parka povezujući dva glavna ulaza u nacionalni park.
Autor: Slavko Bionda; Izvor: Arhiva Javne ustanove Baraćeve špilje
Istočno od Plitvičkih jezera prostire se kraško područje prepuno pećina. Najlakše su dostupne Baraćeve špilje, gdje se nudi 40-minutni obilazak u pratnji vodiča kroz dramatične prizore koje u podzemnom svijetu stvaraju stalagmiti i stalaktiti.
Te su pećine omiljeno mjesto za gniježđenje šišmiša pa je poveća gomila šišmiševa izmeta postala jedna od manje privlačnih atrakcija tih špilja.
to move. Press 
(Enter key) to chat.
Hrvatski
English
Deutsch
Spanish
French
Italian
Russian
Korean
Japanese
Chinese
