Zaprešić

Uz grad Zaprešić neodvojivo se veže ime grofa Josipa Jelačića (1801. – 1859.), koji je 1848. godine predvodio Hrvate u borbi za hrvatsku samostalnost, a nakon toga se povukao na svoje imanje pokraj Zaprešića. Velika i dugotrajna obnova Jelačićeve palače, Novih dvora, još traje, ali park koji okružuje palaču nudi ugodna iznenađenja.

U žitnici, dijelom građenoj od drvenih greda i dasaka, danas je ugodan dom našla Galerija Matija Skurjeni u kojoj su izloženi radovi toga samoukoga lokalnog slikara čiji prizori iz seoskog života plijene nadrealnom, snovitom ljepotom.

Dvorac Lužnica

Iznad polja kukuruza, koja se prostiru od Zaprešića prema istoku, uzdižu se dostojanstvene ugaone kule dvorca Lužnica, koje tom iznimno lijepom primjeru gradnje plemenitaških palača u 18. stoljeću pridaju izgled francuskog dvorca.

Nekoliko plemićkih obitelji bili su vlasnici dvorca, a 1925. godine darovan je Družbi sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskoga, koje ga danas koriste kao centar za duhovnu meditaciju i molitvu.

Samobor

Smješten u podnožju zelenih brežuljaka, uz rječicu Gradnu koja uvijek žubori, Samobor je jedan od najbolje očuvanih gradića sjeverne Hrvatske te ga svakodnevno obilazi mnoštvo posjetitelja iz Zagreba, koji najviše vole sjesti u neki od kafića na glavnom samoborskom trgu i uživati u glasovitim samoborskim kremšnitama koje nude sve gradske slastičarnice. Ljubitelje umjetnina, rukotvorina i starih obrta u Samoboru čeka mnogo zanimljivosti.

Radovi jednog od najomiljenijih suvremenih slikara okupljeni su u Galeriji Zlatko Prica, a noviji fotografski radovi u Foto galeriji Lang. Uz živopisnu zbirku narodnih nošnja u Gradskom muzeju u gradu Samoboru zaista se ima što vidjeti. Samobor je i savršeno mjesto za ugodnu šetnju prirodom. Krenete li nekom od šumovitih staza koje vas vode uzbrdo na Anindol i nastavite li kroz šumu, na kraju puta dočekat će vas dramatičan prizor ruševnoga samoborskog Starog grada koji datira iz 13. stoljeća.

Samoborsko gorje

Nadomak Samoboru prema zapadu prostire se Samoborsko gorje, manji planinski niz bogat gustim šumama i proplancima na vrhu, idealno odredište za jednodnevne rekreacijske izlete.

Najviša je točka Samoborskog gorja 879 m visok Japetić do kojeg se stiže nakon dva sata hoda od Šoićeve kuće, omiljenoga izletničkog restorana s rekreacijskim sadržajima.

Plešivica

Duž južnih obronaka Samoborskoga gorja, u prelijepom pejzažu blagih brežuljaka ispresijecanih vrpcama vinskih trsova, smjestilo se selo Plešivica. Osim po izvrsnim pinotima, chardonnayima i rizlinzima, taj je gospodarski kraj glasovit i po portugizcu, crvenom vinu voćnog okusa koje je – poput beaujolaisa – najbolje piti dok je vino još mlado.

Dolazak mladog portugisca u listopadu glavni je povod za veliku lokalnu svečanost. Na mnogim obiteljskim gospodarstvima možete kušati njihova vina, uz koja se najčešće poslužuju i mesni naresci ili sir. Informacije o tim gospodarstvima nalaze se u knjižici o plešivičkoj vinskoj cesti koju možete dobiti u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Žumberak

Nedaleko od Zagreba mnogo je mjesta u netaknutoj prirodi pogodnih za jednodnevne izlete u brda, a Žumberak je zasigurno jedno od najprivlačnijih odredišta.

Nastavljajući se na Samoborsko gorje Žumberak nudi izletniku niz planinskih vrhunaca, uskih brdskih udolina i usamljenih sela u kojima ćete opaziti sušare za kukuruz i uredno složena drva za grijanje. Vozeći se zavojitim žumberačkim cestama vidjet ćete više traktora nego obiteljskih vozila.