Zagrebačke vodene površine – čarobna ogledala grada

Mnogi se posjetitelji često začude kad shvate koliku zapravo površinu Zagreba čini – voda. Izvor života na zemlji.

Voda je ono što nam daje snagu, a opet djeluje tako umirujuće da bismo u nju mogli gledati satima i jednostavno se prepustiti tom nekom skladu i smiraju. Brze i bujne ili pak mirne i tihe, vodene su površine u Zagrebu postale sastavnim dijelom lica grada i života svih njegovih stanovnika.

Ističe se ovdje, naravno, rijeka Sava, koja dijeli Zagreb na dva dijela i koja je od davnina hranila i davala snagu lokalnom stanovništvu. Danas je njezina obala naročito popularna kod rekreativaca – savski nasip omiljeno je mjesto za trčanje ili bicikliranje uz divan pogled na zalazak sunca.

Brojna pak su jezera poput modrih točaka na šarenom licu grada. Najveća od njih, jezera Bundek i Jarun, osobito su popularna ljetna odredišta jer, osim ugostiteljske ponude, daju mogućnost kupanja i osvježenja kad vrućine stignu u grad. Tu je i pet jezerca u parku Maksimir, koja stvaraju neke od najljepših gradskih slika kad stigne jesen, te čak 12 jezera Savica koja su zbog nevjerojatne bioraznolikosti proglašena ornitološkim rezervatom i zaštićenim krajobrazom, a nalaze se svega pet kilometara od centra grada.

I naposljetku tu su simpatični potočići, koji se spuštaju s padina Medvednice, a ulijevaju se u rijeku Savu ili odlaze u gradsko podzemlje. U Zagrebu ih ima više od 30, a neki od njih su Trnava, Črnomerec, Mrzlak, Dubravica, Zelengaj, Slivnjak i drugi.

Bilo da se radi o mirnim jezerima, malim potočićima ili pak bujnoj rijeci, niti Zagreba kao da su istkane zajedno s ovim vodenim površinama, čineći zajedno jedno harmonično tkanje koje čini ovaj grad idealnim za život.