Bollé – graditelj hrvatske metropole

Od 17. travnja do 23. kolovoza u Muzeju za umjetnost i obrt bit će otvorena reprezentativna izložba „Herman Bollé: Graditelj hrvatske metropole”, posvećena stvaralaštvu jednog od najvećih arhitekata s konca XIX. i početka XX. stoljeća u Hrvatskoj koji je ostavio veliki trag u zagrebačkoj arhitekturi.

U Muzeju za umjetnost i obrt od 17. travnja do 23. kolovoza može se razgledati reprezentativna izložba „Herman Bollé: Graditelj hrvatske metropole”. Izložba je posvećena stvaralaštvu jednog od najvećih arhitekata s konca XIX. i početka XX. stoljeća u Hrvatskoj.

Herman Bollé rođen je u Kölnu, stvarao je u Italiji i Austriji, a svojim projektima obilježio je graditeljstvo Zagreba, u kojemu je umro 1925. godine. Osim arhitektonskih projekata koje je ostavio iza sebe, veliku ulogu odigrao je u obrazovanju mladih arhitekata te razvoju umjetničkog obrta za potrebe njegovih projekata. Glavninu izložbe čine predmeti umjetničkog obrta, zatim nacrti i makete najatraktivnijih projekata kao i fotografije brojnih Bolléovih realizacija, a izložba je koncipirana po kronološkom i tipološkom načelu.

Prvi dio izložbe posvećen je biografskim podacima o Bolléovom životu i stvaralaštvu te njegovim radnim počecima u Njemačkoj, Italiji i Austriji. Drugi dio predstavlja velike restauratorske pothvate na zagrebačkoj, križevačkoj i pakračkoj katedrali te crkvi u Mariji Bistrici kao i drugim građevinama, poput franjevačkih crkava u Iloku i Zagrebu, crkve sv. Ane u Križevcima itd. Treći dio izložbe ukazuje na stilsku raznolikost Bolléova stvaralaštva, koja se prezentira radovima u neogotičkom, neobizantskom, neoromaničkom, neorenesansnom i takozvanom hrvatskom narodnom i secesijskom stilu.

Četvrti dio izložbe posvećen je glavnim građevinama koje je Bollé projektirao ili restaurirao u Zagrebu, poput katedrale, nadbiskupskog dvora, crkve sv. Marka, Marijine crkve na Kaptolu, franjevačke, pravoslavne, grkokatoličke, i evangeličke crkve, kapele na Ilirskom trgu, palače Pongratz i kuće Stanković na Trgu bana Josipa Jelačića, vile Živković-Androwski u Jurjevskoj ulici, vile Weiss na Pantovčaku, palače Odjela za bogoštovlje i nastavu Hrvatske zemaljske vlade, fontane i meteorološkog stupa na Zrinjevcu, Muzeja za umjetnost i obrt i još mnogo toga. Poseban naglasak u sklopu dijela izložbe koji se odnosi na neorenesansne radove posvećen je javnim građevinama u Zagrebu, osobito groblju Mirogoj kao njegovoj najvažnijoj novogradnji uopće i arhitektonskom remek-djelu, zbog čega se zagrebačko groblje danas smatra jednim od najljepših u Europi.

Peti dio izložbe posvećen je Bolléovoj ulozi u povijesti umjetničkog obrta u Hrvatskoj. Tom velikom graditelju autor Dragan Domjanović posvetio je monografiju Arhitekt Herman Bollé, koja je objavljena 2013. godine i predstavlja prvi cjelovit prikaz stvaralaštva jednog od najvećih arhitekata u Hrvatskoj.