Hrvatski simbol civilizacijskih vrijednosti

Raznim poučnim manifestacijama, u koje su se kroz igru i zabavu uključile i najmlađe generacije, 18. listopada obilježen je Dan kravate, a kao odjevni detalj i jedan od najznačajnijih hrvatskih simbola koji je postao i dijelom svjetske kulturne baštine prvi put su je oko vrata svezali hrvatski vojnici još u XVII. stoljeću.

Vezivanjem kravate na mnoge zagrebačke spomenike, šetnjom stasitih mladića odjevenih u replike hrvatskih vojnih odora iz XVII. stoljeća kao i organiziranjem raznih poučnih sadržaja 18. listopada obilježen je Dan kravate. U manifestaciju su se uključili i najmlađi dokazujući da se vezivanje kravate može učiti od malih nogu, a na središnjem zagrebačkom trgu djeca vrtića “Botinec” odigrala su i predstavu “Prva kravata”. Za nešto starije bila su organizirana razna natjecanja u poznavanju povijesti kravate i pokazivanju umijeća njezina vezivanja, kao i niz drugih događanja.

Obilježavanje Dana kravate prije pet godina inicirala je Academia Cravatica kada je spektakularnim vezivanjem kravate oko Arene u Puli izveden jedinstven performans, koji je putem medija vidjelo više od milijardu ljudi. Tim simboličnim vezivanjem kravate oko Arene, a kasnije i povezivanjem čitave Hrvatske crvenim koncem uzduž njezinih granica promoviran je jedan od najzačajnijih hrvatskih simbola, koji je postao dijelom i svjetske kulturne baštine. Kao odjevni detalj prvi put su je oko vrata svezali hrvatski vojnici još u XVII. stoljeću, a danas se kao univerzalni simbol kulture odijevanja, poslovnosti, ali i uglađenosti i otmjenosti prepoznaje u čitavom svijetu. Najstariji portret čovjeka s kravatom u Hrvatskoj je naslikan u Dubrovniku još 1622. godine, a na njemu je veliki pjesnik Ivan Gundulić, koji oko vrata nosi rubac svezan poput kravate. Taj se portret danas čuva u dubrovačkom Kneževu dvoru.