Julije Klović – najveći minijaturist renesanse

Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu u povodu 30. godišnjice postojanja javnosti predstavlja neka od najvećih djela svjetski poznatog minijaturista renesanse Juraja Julija Klovića, a čije se umjetnine rijetko mogu vidjeti na okupu kao na ovoj jedinstvenoj izložbi koja je otvorena do 20. siječnja 2013. godine.

Zagrebačka Galerija Klovićevi dvori na svoj je 30. rođendan uspjela pribaviti brojna djela jednog od najslavnijih svjetskih minijaturista Juraja Julija Klovića kako bi ih predstavila hrvatskoj javnosti, što je apsolutan svjetski presedan!

Za veliku izložbu Juraja Klovića, najvećeg minijaturista renesanse, originalni crteži,,djela na papiru posuđena su iz najelitnijih europskih muzeja, galerija i institucija – venecijanske Bibliotece Nazionale Marciana, Gallerije degli Uffizi iz Firence, pariškog Musée du Louvrea, Royal Collection – Windsor Castlea, londonskih The British Library i The British Museuma, The John Rylands University Library iz Manchestera, te brojnih domaćih institucija iz Zagreba – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Moderne galerije, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Grafičke zbirke, Nadbiskupije zagrebačke, Nadbiskupskog duhovnog stola, Valvasorove zbirke Zagrebačke nadbiskupije te Bogišićeve zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Cavtata.

Time je hrvatska javnost dobila jedinstvenu priliku razgledati neprikosnoveno umjetničko blago, kako kazuju znalci, najslavnijeg svjetskog sitnoslikara, čija su djela i za njegova života (1498-1578) plijenila veliku pažnju. Danas se čuvaju u dobro osiguranim trezorima pa je izložba u Zagrebu doista pravi umjetnički pothvat.

Rođen u Grižanama u Hrvatskom primorju, Juraj Julije Klović kao osamnaestogodišnjak odlazi u Italiju gdje djeluje u službi kardinala Domenica te Grimanija. Potom nakratko odlazi u Mađarsku gdje radi za kralja Ljudevita II., da bi se potom opet vratio u Rim, u službu kardinala Alessandra Farnesea, gdje dolazi u dodir s nekim od najvećih umjetnika svih vremena – Michelangelom, Vasarijem, Brueghelom, El Grecom kojeg je sam predložio svome meceni.

Iz toga su razdoblja mnoga njegova djela nažalost izgubljena, no javnost može vidjeti niz onih nastalih nakon 1526. godine, među kojima i slavni kodeks “Evangeliarium Grimani” s prikazom Kristova života čiji detalji ukazuju na jak mletački i rimski utjecaj. Predstavljen je i kodeks “Libro d'Ore” koji se danas čuva u British Library u Londonu, a koji je djelomično, uz niz drugih velikih iluminacija, prethodio remek-djelu “Officium Virginis” rađenom za kardinala Farnesea, koji hrvatska javnosti može vidjeti prvi put. Izložba donosi 28 većih minijatura s prizorima iz Staroga i Novoga zavjeta, dvije minijature liturgijske tematike te bogate dekoracije margina i okvira. Predstavljen je i treći veliki kodeks “Rylands Latin” te niz originalnih crteža, koji bi na tržištu umjetnina, da su na prodaju, postigli vrtoglave cijene.