Kršnjavi, Quiquerez, Mašić – prema impresiji

Zagrebačka Moderna galerija adekvatnim se činom priključila obilježavanju 85. godišnjice smrti hrvatskog slikara i povjesničara umjetnosti Izidora Kršnjavog postavljajući izložbu “Kršnjavi, Quiquerez, Mašić – prema impresiji”, koja se može pogledati od 21. studenoga do 9. prosinca. Izložba predstavljanjem djela trojce autora prikazuje put ka impresiji tadašnjeg domaćeg slikarstva.

Ljubitelje lika i djela Izidora Kršnjavog oduševilo je što se zagrebačka Moderna galerija izložbom “Kršnjavi, Quiquerez, Mašić – prema impresiji”, koja je otvorena od 21. studenoga do 9. prosinca, pridružila obilježavanju 85. godišnjice smrti toga poznatog hrvatskog slikara i povjesničara umjetnosti.

Izložba predstavlja brojna djela spomenute trojce koja se čuvaju u fundusu muzeja, a ovo je idealna prilika da se prikažu javnosti, odnosno da se uz djela Izidora Kršnjavog izlože i radovi Ferde Quiquereza te Nikole Mašića kao začetke impresionizma i realizma u domaćem slikarstvu XIX. stoljeća.

Isidor Kršnjavi (1845-1927) poznati je hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i političar. Prvi njegov dodir s umjetnošću dogodio se u Osijeku, zatim odlazi u Beč na studij povijesti i povijesti umjetnosti, a studij slikarstva nastavlja na akademiji u Münchenu. Potom odlazi u Italiju gdje nastavlja studij i vješto kopira stare majstore.

Uz bogat slikarski rad, Isidor Kršnjavi ostao je poznat i kao veliki aktivist na području razvoja umjetnosti u Hrvatskoj – bio je profesor povijesti umjetnosti i arheologije na zagrebačkom Sveučilištu, prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika, a u suradnji s Hermanom Bolléom osniva Obrtnu školu (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna) i Obrtni muzej (Muzej za umjetnost i obrt). Velike su i njegove zasluge na području razvoja grada – pomogao je u izgradnji mnogih bolnica, knjižnica, škola, aktivno se bavio politikom i prevodio knjige te pisao pjesme.

Ferdo Quiquerez rođen je u Budimu 1845. godine, a školovao se u Zagrebu kod slikara Mueckea. U to vrijeme, 1869. godine, stvara svoj tada najzapaženiji rad – “Dolazak Hrvata na obale sinjeg mora”, i nakon toga dobiva stipendiju za nastavak školovanja u Münchenu. Nakon školovanja u Njemačkoj, potom i Italiji, odlazi u Crnu Goru gdje kao ratni slikar prati domaću vojsku u pohodima protiv Osmanlija. Nakon te “borbene” faze okreće se slikanju krajolika, veduta, portreta i autoportreta, svojih najboljih djela.

Posljednji od trojce autora Nikola Mašić (1852-1902) također se školovao u Münchenu, kao i Beču te Parizu, a dobar dio praktičnog iskustva usvojio je putujući Italijom. Po povratku u Zagreb postaje profesor crtanja, a potom i ravnateljem Strossmayerove galerije. Njegove slike mahom karakterizira idilični akademizam bez pretjeranog zadiranja u apstrakciju i modernije slikarske pravce, a glavni motivi su mu seoske, uglavnom posavske idile te studije običnih ljudi, najčešće žitelja Like i Posavine.

Zbirka Moderne galerije sadrži brojna djela ovih autora – više od stotinu radova Isidora Kršnjavoga, 110 slika Nikole Mašića te desetak djela Ferde Quiquereza, no za ovu je izložbu probrano četrdesetak radova relevantnih za spomenutu temu. Okvirno, riječ je o pejzažnim i portretnim studijama Isidora Kršnjavog, Mašićevim posavskim pejzažima te pejzažima malih dimenzija Ferde Quiquereza.