Ludovanje dopušteno svima

Samobor je turistički gradić smješten dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba, a bogatoj tradiciji i nizu njegovih posebnosti svakako pripada i Samoborski fašnik. Ove godine nešto ranije nego inače, već 25. siječnja, Samobor je po 182. put postao Slobodna fašnička republika.

Od petka 25. siječnja do utorka 5. veljače u Samoboru posjetitelje zabavljaju maskirane povorke, fašnički likovi Princ, Sraka, Fiškal i Sudec te se organiziraju brojni drugi događaji i programi.
U sklopu Dječjeg fašnika u suradnji s Udrugom Roda održavaju se zabavne radionice na kojima se izrađuju maske i drugi fašnički elementi.

Uz prepoznatljivi fašnički duh koji za vrijeme poklada zavlada Samoborom, ove je godine predviđeno nekoliko koncepcijskih i organizacijskih promjena. Fašnik se i službeno odvija pod prepoznatljivim motom “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik”, a glavni samoborski trg je natkriven tendom. Estradni dio programa također se odvijati na središnjem trgu, a uz uvijek dobrodošle prijatelje iz okolice ove se godine očekuju i gosti iz Norveške, Mađarske, Rijeke, Dubrovnika i drugih gradova. 

Fašnik je pokladno slavlje koje se u drugim dijelovima Hrvatske još naziva karneval i mesopust, a Samoborski fašnik najpoznatije su pokladne svečanosti u okolici Zagreba i jedne od najstarijih koje se održavaju u Hrvatskoj. Korijeni fašnika su pretkršćanski — prerušavanjem, mazanjem lica, zaglušnom bukom i sipanjem pepela trebalo je zimu, demone i zle sile otjerati od ljudi, domova, stoke i usjeva, a dozvati proljeće. Poklade se povezuju i sa zimskim kultovima antičkog Rima, posebice saturnalijama. Iako se Crkva opirala, karnevalski običaji su se održali i naročito su živi u gradovima katoličke Europe. U IX. stoljeću propisana crkvena mjera nalagala je post u ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice, ali narod je te posne, bezmesne dane, odnosno mesopust ispunio izrazito suprotnim običajima – jakom hranom i pićem, te je tako došlo i do terminološke zbrke pa se to vrijeme neumjerenosti u nekim krajevima naziva mesopust. “Mesopusnu neumjerenost” prate zabava i maskiranje, a pod krinkama je sve dopušteno te su tako rođena karnevalska veselja, tj. poklade.

Samoborske pokladne svečanosti datiraju iz dvadesetih godina XIX. stoljeća kada se na ulicama održavalo fašničko veselje, a u općinskom magistratu ples pod maskama.

Značajna godina za bogatu povijest fašničkih “norijada” bila je 1876. kada su glavni meštri i organizatori karnevala, odnosno Odbor za karnevalski ophod, dobili dozvolu vlasti da provedu fašničku procesiju gradskim ulicama.