Neponovljiv poklon za 25. rođendan

Za veliku 25. obljetnicu rada Muzej Mimara počastit će posjetitelje izložbom najvećih djela koje posjeduje u svojoj bogatoj kolekciji. Izložba pod nazivom “Tri teme iz fundusa Muzeja Mimara” otvorena je sredinom srpnja, traje do 14. listopada, a jamči uživanje u veličanstvenim umjetninama.

Izložbu “Tri teme iz fundusa Muzeja Mimara” renomirani je zagrebački muzej odlučio “pokloniti” posjetiteljima u povodu 25. godišnjice postojanja. O vrijednom jubileju svjedoče umjetnine skrivene iza naoko običnog naziva, jer riječ o najvrjednijim primjercima iz triju različitih muzejskih zbirki: stakla, slikarstva i crteža te grafika i iluminacija. Izlaganjem različitih umjetnina ukazuje se na bogati fundus koji je pohranjen u muzeju, zahvaljujući naravno velikom donatoru Anti Topiću Mimari.

Tri spomenute teme nazvane su: Staklarstvo XIX. st., Dvije Rubensovske slike te Armenske sitnoslike.

U prvom dijelu izložbe o staklarstvu bit će predstavljeni i neki predmeti koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti. Na posebnom mjestu bit će izložen, primjerice, pehar iz Murana nastao 1890. godine, a riječ je o replici kaleža, odnosno “vječnog pehara” Barovier, zatim češki uradci iz razdoblja bidermajera, čaše iz servisa za piće iz Beča izrađene oko 1880. godine. Taj dio izložbe čini tridesetak staklarskih djela, a svako prati (pehare, tanjure, servise za piće) detaljno obrađena povijest njihovog nastanka tako da izložba ima i edukativan karakter.

Druga tema izložbe dvije su slike Rubensove škole – mitološka scena “Parisov sud” i pastirski “Krajolik s dugom”, kojima se željelo predstaviti rad flamanskog baroknog slikara, ali i osvijetliti povijest Rubensove slikarske škole. Naime, djelo “Krajolik s dugom” izvorno je označeno kao Rubensov rad, no kako ponavlja motiv slike iz Ermitaža nastale između 1632. -1635. smatra se da možda i nije njegov original nego djelo nekog od slikara njegove škole. I djelo “Parisov sud” vrlo je slično Rubensovom originalu “Paris nagrađuje Veneru jabukom”, koji se nalazi u Nacionalnoj galeriji u Londonu, te se danas ipak smatra djelom Rubensova sljedbenika s kraja XVII. ili početka XVIII. st.

Jednako zanimljiva i intriganta je i treća tema – Armenske sitnoslike Zakarija Ahtamarcija nastale 1358. godine. Riječ o tri vrlo vrijedna djela – “Euzebije i njegovo Pismo Karpijanu” te dvije koje obostrano prikazuju Kanonske tablice, a nastala su u jednome od najtežih trenutaka armenske povijesti, za vrijeme pustošenja i opsade Tatara.

Uz ove tri teme za posjetitelje se priprema još iznenađenja kojima se najavljuje izložba što će uslijediti nakon ove, a trajat će od 18. listopada do 18. studenoga. Riječ je prijedlogu donacija crteža i grafika francuskih malih majstora iz XIX. stoljeća čiji će vlasnik (ime još nije otkriveno) tu vrijednu zbirku darovati muzeju.