Nove tendencije i Richterov paviljon

U Muzeju suvremene umjetnosti do kraja svibnja mogu se razgledati dvije atraktivne izložbe kojima se obilježava 50. godišnjica Novih tendencija kao jednog od najvažnijih umjetničkih pokreta XX. stoljeća na ovim prostorima.

Muzej suvremene umjetnosti do kraja svibnja predstavlja čak dvije izložbe: “Arhitektura za humaniji svijet – Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58” te “Za aktivnu umjetnost – Nove tendencije 50 godina poslije (1961.-1973.)”. Obje izložbe otvorene su do 29. svibnja.
Izložba o Novim tendencijama proniče u jedan od najvažnijih umjetničkih pokreta druge polovice XX. stoljeća te na zanimljiv način ukazuje na to koliko su njihove ideje aktualne i danas. Riječ je o velikom projektu koji nije samo prigodno obilježavanje obljetnice nego kronološkim slijedom daje uvid u umjetničku važnost Zagreba i ondašnje Gradske galerije suvremene umjetnosti na kulturnoj karti Europe. Izložena su brojna umjetnička djela toga razdoblja koje publika do sada nije imala prilike vidjeti na jednom mjestu, zbog čega i plijeni veliku pažnju. Dio izložbe posvećen je i bogatoj dokumentacijskoj te arhivskoj građi Novih tendencija, a s obzirom na široki raspon tema novotendencijaša izložbu prati i niz dodatnih događanja – okruglih stolova, predstavljanja novih edicija starih djela i slično.
Stvaralaštvo umjetnika koji su sudjelovali u pokretu Nove tendencije oslanjalo se na tradiciju konstruktivizma i neoplasticizma te na ideje Bauhausa. Na poticaj nekolicine umjetnika, likovnih kritičara i kustosa Galerija suvremene umjetnosti organizirala je od 1961. do 1973. pet izložbi popraćenih simpozijima i publikacijama. Na njima su sudjelovali mnogi umjetnici i umjetničke skupine iz svih krajeva svijeta te poznati domaći i strani teoretičari umjetnosti, a svaka od tih bijenalnih manifestacija otvarala je nova poglavlja u umjetnosti, od konstruktivne i kinetičke do kompjutorske i konceptualne.
Izložba “Arhitektura za humaniji svijet – Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58” predstavlja izbor projekata prikazanih na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. godine. Vjenceslav Richter poznati je arhitekt, svestran stvaralac i graditelj niza ekstravagantnih izložbenih paviljona poput spomenutog u Bruxellesu. Odabir prikazan na ovoj izložbi tematizira ulogu propagandnih izložbi od druge polovine četrdesetih do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća u promociji kulturnog identiteta, a sastoji se od nekoliko razina prezentacije: karakterističnih primjera koji dokumentiraju Richterov stvaralački doprinos toj temi, zasebne cjeline posvećene paviljonu na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. koji uključuje rekonstrukciju postava odnosno tadašnjeg kontekstualiziranja Richterovog djelovanja na području izložbene arhitekture u okviru njegova opusa te mapiranje pojedinačnog djela u okviru suvremene arhitektonske produkcije, političkih prilika i kulture.
Izbor eksponata zasniva se na arhivskom materijalu iz fundusa MSU, video i filmskoj dokumentaciji (HRT), fotografijama, crtežima i nacrtima paviljona i detalja postava (Arhiv Horetzky), djelima posuđenima iz Moderne galerije u Zagrebu, Moderne galerije u Ljubljani te Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka.