Novo klizalište i na Tuškancu

Nakon otvaranja klizališta na Trgu bana Josipa Jelačića ljubitelji klizanja moći će se zabaviti i na otvorenom privremenom klizalištu na Tuškancu, gdje ih također očekuje niz zabavnih i edukativnih programa za djecu i odrasle.

Uz klizalište na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića sredinom prosinca otvoreno je i privremeno klizalište na Tuškancu. I na tom će se klizalištu, smještenom u šumovitom dijelu grada na igralištu iznad gradske garaže Tuškanac, svakodnevno organizirati zabavni i edukativni programi za djecu i odrasle.

Osim toga, na klizalištu na Tuškancu i odrasli se mogu upisati u školu klizanja. A oni među njima koji dođu na klizalište, a ne usude se stati na led, moći će se dobro zabaviti i opustiti uz toplo pecivo ili neki topli napitak u ruci.

Počeci klizanja u Zagrebu vezuju se uz daleku 1836. godinu kada su prvi klizači počeli dolaziti na donje ili prvo jezero u Maksimiru. Na njemu je počeo klizati i zagrebački trgovac i mecena Ladislav Beluš, koji je 1877. godine osnovao prvo umjetno klizalište. Ono je bilo smješteno južno od tadašnjeg Sveučilišnog trga (današnjeg Trga maršala Tita), čijim središnjim dijelom dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta. Za izradu toga klizališta Ladislav Beluš je angažirao poznatog gradskog mjernika Milana Lenucija, koji je podigao najljepše perivoje u gradu Zagrebu što povezuju sedam trgova Donjega grada, a taj se vijenac zelenih površina po njemu danas naziva Lenucijevom ili zelenom potkovom.

Odmah nakon podizanja prvog umjetnog klizališta osniva se i prvi Klizački klub, koji organizira i natjecanja u klizanju. Kasnije se klizalište seli još južnije, na ledinu na kojoj se danas nalazi stara secesijska zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevom trgu, gdje se 1894. godine prvi put igrao i hokej na ledu.