Stotinu godina rada

Stogodišnjicu rada Hrvatski savez za esperanto, koji najčešće uče mladi jer im otvara i mogućnost za putovanja po čitavom svijetu, obilježit će se nizom međunarodnih događanja kao i izdavanjem Velikog esperantsko-hrvatskog rječnika.

Hrvatski savez za esperanto ove godine obilježava stogodišnjicu rada, a poklapa se i s Međunarodnom godinom jezika, koju je proglasio Unesco. Esperanto postoji već 121 godinu, jedan je od najlakših jezika u svijetu i može se naučiti približno šest puta brže nego bilo koji drugi strani jezik. Oni koji ga govore lakše uče i druge strane jezike, a za učenje esperanta najčešće se odlučuju mladi s obzirom na to da im otvara mogućnost za putovanja po čitavom svijetu.

U Hrvatskoj su ga prve počele učiti dame u Osijeku još davne 1889. godine. Prva esperantska organizacija osnovana je u Rijeci 1907., a godinu dana kasnije i Društvo hrvatskih esperantista u Zagrebu. Poticanje višejezičnosti u globaliziranom svijetu jedan je od osnovnih alata društvene integracije, a znanje neutralnog međunarodnog jezika koji se ne vezuje niti uz jednu naciju niti je nametnut trgovinskim interesom omogućuje još bolje razumijevanje među ljudima. Zahvaljujući esperantistima knjige najvećih hrvatskih pisaca s esperanta su prevedene na druge strane jezike, tako da i najpoznatiji dječji roman “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” velike hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić danas čitaju mališani na japanskom, iranskom ili pak bengalskom jeziku…

U povodu obilježavanja stote obljetnice djelovanja Hrvatski savez za esperanto izdat će u prosincu Veliki esperantsko-hrvatski rječnik autorice Lucije Borčić, dok će se tijekom studenoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održati impozantan međunarodni znanstveni skup “Esperanto i hrvatski kulturni identitet”.