Zagreb slavi: Grad tisućljetne povijesti i dinamične sadašnjosti

Zagreb je grad dinamične svakodnevice, ali i tisućljetne povijesti o kojoj svjedoče brojni spomenici, priče i legende. Uz njih je vezan i Dan grada Zagreba koji se na tradicionalan način proslavlja posljednjeg svibanjskog dana.

Turisti Zagreb prepoznaju po odličnoj atmosferi, zanimljivim sadržajima i mogućnostima. Grad ugodan za život, jedna je od najzelenijih europskih metropola čiji su parkovi i rekreacijske zone ugodni za šetnje i sportske aktivnosti, ali i za održavanje koncerata, festivala i drugih atraktivnih priredaba, a njihov broj iz godine u godinu raste. Šezdesetih godina prošloga stoljeća Zagreb je „preskočio“ rijeku Savu, čija su naselja ugodna za život, ali i atraktivna zbog poslovnih, kulturnih i rekreativnih sadržaja. Razvoj grada, moderne europske metropole i kulturnog središta, dinamičan je i nikad završen proces sa sve više zanimljivih projekata.

U zagrebačku je svakodnevicu ugrađena zanimljiva povijest vidljiva u šetnji i danas očuvanim Gornjim gradom i Kaptolom, u posjetima muzejima ili na gradskim ulicama.

Prisjetimo se nekih od najvažnijih godina iz bogate zagrebačke prošlosti… Povijesna jezgra grada nastala je u srednjem vijeku i to na dvama brežuljcima, svjetovnom Gradecu – današnjem Gornjem gradu, te crkvenom Kaptolu na kojem se nalazi zagrebačka katedrala, jedan od prepoznatljivih gradskih simbola.

Prvi pisani spomenici o Zagrebu potječu iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana zagrebačka biskupija. Za život grada iznimno je važna i 1242. godina kada je kralj Bela IV. poveljom Gradecu dao status slobodnog kraljevskog grada.

Za Zagreb je također važan 31. svibnja, blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata koja je proglašena zaštitnicom Zagreba. Od 2000. godine taj se dan obilježava kao Dan grada Zagreba. Središnji je događaj procesija koja sa svijećama i slikom Majke Božje od Kamenitih vrata kreće ispred katedrale preko Trga bana Josipa Jelačića i Radićevom ulicom dolazi do Kamenitih vrata sa zavjetnom kapelicom. Važno je to mjesto za vjernike, ali i atrakcija koju turisti posjećuju u svako doba godine. Naime, u velikom požaru 31. svibnja 1731. godine slika Majke Božje, koja je do tada stajala iznad gradskih vrata, ostala je na zgarištu jedina neoštećena te je iste godine postavljena u barokni oltar Kamenitih vrata. Vjernici je redovito posjećuju i ondje mole za zdravlje i sreću te zahvaljuju za ispunjenje molitvi. Tako je bilo nekada, a isto je i danas…